INTEGRATIVNI NUTRICIONIZAM
EMME HEALTH
Integrativni nutricionizam
- KOMBINIRAJTE DOSTIGNUĆA ZAPADA I DREVNA ZNANJA ISTOKA
- SAZNAJTE SVE O PREHRANI, POTPUNO PRILAGOĐENOJ VAMA
- OTKRIJTE KAKO FUNKCIONIRA VAŠ ORGANIZAM
- HRANITE SE SUKLADNO VAŠIM STVARINM POTREBAMA
Integrativni nutricionizam predstavlja kompletan i komplementaran pristup prehrani i to na dva načina. Prvi je integriranje najboljih značajki zapadnog i istočnog nutricionizma. Riječi zapadni i istočni se upotrebljavaju, kako bi posjetitelji stranice razlikovali te sustave koji imaju različite temeljne principe nutricionizma, pa samim time i različite pristupe istom. Drugi je integriranje raznih oblika tretmana tijela i aplikacija raznih metoda, a koje nisu direktno povezane s nutricionizmom.
One igraju veliku ulogu u cjelokupnom zdravlju pojedinca. Npr. vježbanje nije direktno povezano uz nutricionizam i prehranu, ali fizička aktivnost poput hodanja, ubrzava metabolizam, te tako pomaže probavi. Postoji niz sličnih primjera. Sam nutricionizam je mlada znanstvena disciplina koja na „zapadu“ postoji oko 150 godina, a radi se o primijenjenoj prirodnoj znanosti o hranjenju tijela koja proučava odnos između čovjeka i hrane, kao i implikacije koje proizlaze iz tog odnosa, a koje se reflektiraju na biokemijski, fiziološki, psihološki i sociološki aspekt.
Ima važnu ulogu u shvaćanju mnogih procesa vezanih uz prehranu, te korelaciju između prehrane i pojave raznih bolesti i poremećaja, ali i u shvaćanju uloge prehrane u moduliranju genetskog potencijala pojedinca, s obzirom da je prehrana jedan od najbitnijih epigenetskih faktora. Sam nutricionizam temelji se na osnovnim principima kemije, biologije, matematike, fizike, biokemije, anatomije, genetike, toksikologije, imunologije, dok u praksi obuhvaća i principe znanosti poput, prehrambene tehnologije, medicine, psihologije, biotehnologije, poljoprivrede, antropologije, sociologije i ekonomije.
Nutricionizam se općenito, bavi razmatranjem odnosa između čovjeka i hrane i svega što proizlazi iz tog odnosa, premda bi svakako trebalo spomenuti kako proučava interakcije između živih organizama (između ostaloga i mikrobiom) i tvari koje konzumiraju za hranu. To uključuje proučavanje hrane, njezinih hranjivih tvari i načina na koji tijelo koristi te hranjive tvari za različite fiziološke funkcije. U Zapadnom nutricionizmu temelj je biokemija, pa je tako zapadni nutricionizam dao izraziti doprinos razumijevanju već navedenih komponenti prehrane, te njihovo djelovanje na organizam.
Također je zajedno sa zapadnom medicinom pridonio razvoju različitih aparatura koje nutricionisti mogu koristiti pri svome radu, poput nutricionističkih vaga, ili mjerača tlaka i glukoze u krvi, kao i čitav spektar laboratorijsko-biokemijskih pretraga. Integrativni nutricionizam nikad ne bi bio toliko precizan i kompletan bez zapadnog nutricionizma i zapadne medicine, njihovih testova i razumijevanja istih. S druge strane, na Istoku, imamo Ayurvedu i kinesku medicinu.
Pa tako poznata Ayurvedska izreka kaže “ono smo što jedemo”. Ona posebno naglašava poznavanje i razlikovanje uloge okusa, kako u liječenju tako i u svakodnevnoj prehrani, koja je neodvojiva od utjecaja na zdravlje. Iz tog je razloga Ayurvedska kuhinja iznimno cijenjena, a okosnica joj je poznavanje i kombinacija okusa, njihovih svojstava i djelovanja, u čemu, osim odabira hrane, veliku ulogu igraju i začini, ritam sezone i godišnjih doba te životni ritam i individualne potrebe svakoga od nas.
Tako zaokružen pogled na prehranu i zdravlje, svojstven je i kineskoj medicini, samo na nešto drugačiji način. Ti sustavi obraćaju pozornost na terapeutska svojstva hrane i energiju hrane, te prilagođenost iste različitim tjelesnim konstitucijama. Kada se govori o energiji hrane, ne misli se na ništa apstraktno. Neka hrana prirodno grije, neka hladi, a isto tako neke metode obrade hrane griju, a neke hlade. Uzmimo za primjer ljutu papriku i metvicu. Kod konzumiranja ljute paprike, osjetimo toplinu, dok kod metvice osjetimo hladnoću. Što se obrade hrane tiče, npr. rooibos čaj možemo piti hladan ili topao.
Ljeti ćemo sigurno posegnuti za onim hladnijim, dok ćemo zimi posegnuti za toplijim, jer će nas jedan ohladiti, dok će nas drugi ugrijati, dok je kemijski sastav oba isti. To su neki jednostavni primjeri koji ukazuju na to kako hrana nije samo biokemija hrane, već da posjeduje i neka druga svojstva. Posebno treba naglasiti način jedenja i kombiniranje samih namirnica u jednom obroku. Integrativni nutricionizam, kako je već rečeno, integrira najbolje od navedenih sustava i metoda. On, kroz obrazovanje i upoznavanje svakog pojedinca može pomoći dotičnome da optimalno i individualizirano formira svoje prehrambene navike.