PSIHA I MIKROBIOTA

Odavno je poznato kako postoji veza između crijeva i mozga, a crijevni živčani sustav sastoji od istih tipova neurona i neurotransmitera kao i središnji živčani sustav (CNS) te može funkcionirati nezavisno od CNS-a. Crijeva se zato ponekad nazivaju „drugim mozgom“. Naša su crijeva, preko osi-crijevo-mozak, u stalnoj komunikaciji s našim mozgom, čak štoviše, više informacija se prenosi od crijeva prema mozgu, nego od mozga prema crijevu. Premda je tek u posljednjih nekoliko godina počelo je proučavanje utjecaja crijevnog mikrobioma na psihičko stanje ljudi i danas se zna kako je mikroflora u gastrointestinalnom (GI) traktu uključena u ponašanje čovjeka i mentalne poremećaje. Između mozga i crijeva postoji komunikacija, koja može se odvijati preko hormonalnih, imunoloških i živčanih mehanizama. Danas mnoge psihičke poremećaje i bolesti, uključujući i neke teže, možemo dovesti u korelaciju sa mikrobiotom crijeva. Razni neurotični poremećaju, ADHD, autizam, depresija i shizofrenija, su samo neki od njih. Dobra je vijest kako svoju mikrobiotu možemo promijeniti, pa su tako sada u fokusu znanstvenih istraživanja, na ovom polju sve više i tzv. Psihobiotici. To su svi lijekovi i pripravci bazirani na mikrobioti, koji blagotvorno utječu na ljudski mozak. Kad je riječ o ljudskoj psihi, bitni su i drugi čimbenici, no sve više se govori o tome kako „dobro pogođeni“ probiotici i promjena prehrane, mogu učiti puno, ponekada i čuda.

Sve te bakterije u našem ekosustavu utječu na naše cjelokupno zdravlje, a također i raspoloženje. Bakterije stvaraju i otpuštaju toksične metaboličke produkte procesima fermentacije i truljenja u crijevima. Ti toksini prolaze kroz stjenku crijeva te tako mogu ući u krv i preko krvno-moždane barijere dospjeti u mozak te izazvati npr. glavobolju i lošu koncentraciju, kao benigne nuspojave. Koliko su crijeva bitna govori činjenica da se gotovo 95% proizvodnje serotonina odvija u crijevima, u koliko su ona zdrava sa netaknutom sluznicom. Međutim, ako su crijeva kompromitirana i ako je proizvodnja serotonina poremećena tada pada i raspoloženje. Serotonin utječe na raspoloženje, san, bol, agresivnost i seksualno ponašanje te je njegov manjak zabilježen kod brojnih pacijenata sa depresijom.

Kada je depresija u pitanju, utvrđeno je kako je s njom značajno povezano, čak 30 vrsta bakterija. Premda izravna povezanost depresije sa crijevnom mikrobiotom i ostaje nejasna, postoje mnogi neizravni dokazi, koji potvrđuju ovu vezu. Kod ljudi sa dijagnosticiranom depresijom nalazimo povećane razine porodica bakterija Alistipes spp (prezastupljeni kod ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva) i Enterobacteriaceae. Također, kada su u pitanju ljudi sa sindromom iritabilnog crijeva, pojačani simptomi depresije i anksioznosti se povezuju kod većeg omjera Firmicutes i Bacteroides bakterija. Pacijenti s dijagnosticiranom kliničkom depresijom pokazuju smanjene razine bakterija Lachnospiraceae, Lactobacillus, Bifidobacterium i Bacteroidetes, te povišene razine bakterija Firmicutes, Actinobacteria, Parabacteroide, Acidaminococcus i Faecalibacterium, čak i prezastupljenost Bacteroides enterotipa 2. S povećanim rizikom od depresije i anksioznosti je povezano i opetovano korištenje antibiotika. Bitno je još jedno spomenuti i sindrom iritabilnog crijeva, i propusnost crijeva, kao faktora rizika. Postoje dokazi kako crijevna barijera može biti ugrožena u depresiji. To podupire teoriju kako i endotoksini proizvedeni od strane crijevnih mikroba mogu izazvati upale i promjene raspoloženja

Zatim, crijevna mikroflora i crijevna barijera su važni u patogenezi autizma, a kojega karakteriziraju veća razine fermentacijskih proizvoda od normalne, odnosno nusproizvoda bakterija koje se nalaze u crijevima. Za debelo crijevo mogu biti toksični amini, fenoli i amonijak, kao i propionska kiselina, a koja je krajnji proizvod crijevnih bakterija. Ona je čest konzervans koji se dodaje rafiniranoj pšenici i mliječnim proizvodima, te može utjecati na autistično ponašanje. Češća je pojava simptoma autizma nakon konzumiranja namirnica s propionskom kiselinom. Neka su istraživanja pokazala poboljšanje ponašanja, pogotovo kada su u pitanju hiperaktivnosti, spavanje, fokusiranje i komunikacijske vještine. Također, pacijenti s autizmom imaju smanjenje razine bakterija roda Bifidobacterium, dok su razine patogenih bakterija Clostridia i Desulfovibrio su povećane. Omjer Firmicutes i Bacteroidetes je također povećan. 

Zatim, veće razine lipopolisaharida (LPS-a) u serumu se javljaju kod autističnih ljudi s lošijim društvenim interakcijama. Autizam mogu pratiti i probavne nelagode poput konstipacije, prolijeva, slabih i neformiranih stolica, grčeva i sl. Velika učestalost gastrointestinalne se povezuje sa agresivnim ponašanjem, razdražljivošću, iscrpljenošću i smetnjama u spavanju.

I na posljetku treba spomenuti shizofreniju. Odmah je bitno napomenuti kako Ljudi sa shizofrenijom i njihovi članovi obitelji imaju veću učestalost autoimunih posebno celijakije, koje je faktor rizika za razvoj shizofrenije. To upućuje na povezanost shizofrenije s imuno-upalnim djelovanjem hrane. Kolitis, enteritis i gastritis česti kod bolesnika sa shizofrenijom, kao i prisutnost markera upale crijeva – više razine proinflamatornih citokina, te na posljetku povišena razina antitijela protiv Saccharomyces cerevisiae u serumu. Ljudi sa shizofrenijom imaju jaku osjetljivost, ne samo na gluten, već i goveđi kazein.  Također, crijevna mikrobiota pacijenata sa shizofrenijom sadrži mnoge fakultativne anaerobe (npr., Alkaliphilus oremliii, Lactobacillus fermentum, Enterococcus faecium, Cronobacter sakazakii/turicensis), a koji su rijetki u zdravim crijevima. Također, ljudi koji boluju od shizofrenije imaju veću količinu mikroorganizama u usnoj šupljini, nego ljudi koji ne boluju od te bolesti. Za kraj još valja spomenuti i kako se bakterija Streptococcus vestibularis povezuje sa shizofrenijom. Kada su nju, u jednom istraživanju translatirali u crijeva miševa, ista je uzrokovala promjenu u razinama neurotransmitera u perifernim tkivima, te je utjecala na negativne promjene u društvenom ponašanju.

Prepoznajući važnost crijevna mikrobiote, u Njemačkoj je napravljena Pilot studija koja je dokazala kako probiotici bi mogli ublažiti depresiju. Rezultati studije pokazali su da su u skupini koja je uzimala probiotik i nakon 4 i 8 tjedana simptomi depresije i anksioznosti bili manje izraženi. Mnogi pacijenti danas ne odgovaraju na tradicionalne načine terapije, zbog čega se znanstvenici moraju okrenuti novim načinima liječenja, ali i ti pacijenti, kao i ljudi koji još nisu postali pacijenti, trebaju aktivno raditi na svome zdravlju. Samo edukacija, osviještenost i aktivan rad svakog pojedinca mogu imati trajne rezultate.

J.Mihelac 25.10.2025.